“Na koji način zajednice vrednuju volonterstvo…”
UN-ov izvještaj o stanju volonterstva u svijetu (2018) donosi nove dokaze o ulozi volonterstva u jačanju zajednice. U izvještaju je objašnjeno na koji način zajednice vrednuju volonterstvo, koje im omogućuje stvaranje kolektivnih strategija za rješavanje raznovrsnih gospodarskih, društvenih i ekonomskih izazova. Istovremeno, ako nije prikladno podržano od strane širih aktera, volontiranje može biti isključivo, ali i opterećenje za određene skupine u društvu. Zajednice imaju ograničene kapacitete i sredstva za prilagodbu novim i budućim rizicima. Izvještaj istražuje na koji način vlade i razvojni akteri mogu sudjelovati u volonterstvu, njegujući najučinkovitije karakteristike, a pritom ublažavajući potencijalne štete prema najugroženijima.
„Snažan i složen način implementacije“: Volonterstvo kao globalno sredstvo za mir i razvoj
Volonterstvo zauzima svoj dio u svakom društvu, iako je potrebno još više dokaza za razumijevanje vrijednosti volonterskog doprinosa gospodarstvu i društvu, posebno u krhkim kontekstima.
Kako bi se poboljšala baza podataka o volonterstvu i kao polazna točka za otkrivanje različitih manifestacija volontiranja na globalnoj razini, ovo izvješće predstavlja novu razinu volonterstva, opseg i trendove koristeći podatke iz zemalja članica Ujedinjenih naroda.
“…volonterska radna snaga odgovara onoj od 109 milijuna ekvivalentnih radnika s punim radnim vremenom…”
Nova analiza ukazuje na to da na globalnoj razini volonterska radna snaga odgovara onoj od 109 milijuna ekvivalentnih radnika s punim radnim vremenom, a taj broj premašuje brojne velike globalne industrije. Od 109 milijuna, 30% obuhvaća volontiranje koje se formalno odvija kroz organizacije, udruge i grupe, a 70% obuhvaća volontiranje putem neformalnog angažmana između pojedinaca.
“Podaci ukazuju na to da žene općenito više volontiraju nego muškarci.”
Budući da je volonterstvo oblik društvenog ponašanja, geografski položaj, spol, dob i druge društvene, političke i ekonomske realnosti utječu na sposobnost ljudi da volontiraju. Podaci ukazuju na to da žene općenito više volontiraju nego muškarci. Formalno volontiranje je relativno ravnomjerno raspoređeno među spolovima, ali žene čine veći udio neformalnog dobrovoljnog volontiranja – gotovo 60% diljem svijeta.
“Volontiranje povezuje članove zajednice sa širim mrežama podrške.”
Kvalitativna analiza globalnih trendova pokazuje kako su volonteri bili na čelu svake veće krize od posljednjeg Izvještaja o stanju volonterstva u svijetu iz 2015. godine. Volontiranje povezuje članove zajednice sa širim mrežama podrške. Otpornost je najsnažnija kada su ljudi uključeni u krug različitih mreža, odnosa i veza koje omogućuju sposobnosti i mehanizme suočavanja koji nisu dostupni onima koji djeluju sami. Volonterski rad se ne može mjeriti novcem, volonterstvo je obnovljivi resurs. Vlade i razvojni partneri imaju važnu ulogu u maksimiziranju pozitivnih doprinosa volonterstva. Volonterstvo se ne smije smatrati izvorom jeftine radne snage. Suradnje koje razumiju i njeguju lokalne kapacitete mogu pomoći transformaciji volonterstva od strategije suočavanja do strateškog resursa za sprječavanje kriza i omogućavanja prilagodbe novim rizicima. Nadalje, održiva partnerstva sa zajednicama mogu ojačati potencijal volonterstva kako bi intenzivnije uključili ranjivije skupine u procesima razvoja.
Izvještaj je dostupan ovdje.
Tekst pripremio: Volonterski centar udruge “MI” Split
*kroz projekt „Volontiram, činim razliku!“ promoviramo, informiramo i educiramo o volonterstvu te dobrobitima volontiranja za pojedinca i zajednicu, poboljšavamo i razvijamo vještine, znanja i kompetencije volontera i organizatora volontiranja te potičemo umrežavanje. Projekt financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u iznosu od 90.000,00 kn u razdoblju od 1.8.2018. do 31.7.2019., a partneri su Gradovi Ozalj i Duga Resa, te Općina Lasinja.